Energetske obnove obiteljskih kuća – tek krajem 2019.

Kako smo i pretpostavljali, opet je došlo do promjene najavljenog termina otvaranja javnog natječaja energetske obnove obiteljskih kuća.

Novi termin je “krajem 2019. godine”:

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada  u okviru četiri poziva do sada je osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je potpisano više od 800 ugovora. Istaknuto je to na konferenciji „Uspjesi i izazovi energetske obnove zgrada u RH“ koja se danas održava u Zagrebu s ciljem prezentacije uspješnih rezultata i primjera dobre prakse.

„Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1 300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 000 kućanstava, obnovljene su brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70 000 djece“ istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije  istaknuo je kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora. Dodao je kako se do kraja ove godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije.

„Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu obveznih shema ušteda želimo ubrzati procese ostvarivanja novih energetskih ušteda koje su jedan od načina smanjivanja energetskog siromaštva za one koji nemaju mogućnosti osigurati adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja u svojim domovima“, istaknuo je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

Na konferenciji je istaknuto kako energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj prate brojni izazovi koju uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30.000 radnika, nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko-izolacijski materijal od 15 posto, rast cijena radova pri čemu pojedine ponude izvođača premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Ipak, unatoč izazovima, postoje brojni pozitivni primjeri poput Osječko-baranjske županije, Međimurske i Varaždinske županije koje su najuspješnije županije prema pokazateljima dodijeljenih bespovratnih sredstava i velikim postotcima ostvarenih ušteda.

preuzeto sa mgipu.gov.hr

Također, najavljeno je i da će natječaj biti “oštriji”:

Kroz projekt energetske obnove u Hrvatskoj već je prošlo više od 1400 stambenih zgrada, škola, vrtića i bolnica. Uskoro kreće i novi natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća, vrijedan više od 30 milijuna eura. No ovaj put po drukčijim pravilima. Obnova kuća, za razliku od prošlog natječaja, ići će europskim novcem. Posljednji put kuće je država obnavljala 2015. godine, i to novcem državnog Fonda za zaštitu okoliša.
Poslovanje Fonda iz tog razdoblja danas istražuje DORH zbog rupe u proračunu koja je tada nastala.
Da će sve biti pod posebnim povećalom, na konferenciji o energetskoj obnovi najavio je i sadašnji direktor Fonda Dubravko Ponoš.
“Onaj tko daje novac, taj i određuje kondicije. Vjerujem, s obzirom na to da smo na pola puta u realizaciji, da ćemo biti uspješniji, brži i još kvalitetniji, te će tih korekcija biti mnogo manje ili ih možda neće biti uopće”, rekao je Ponoš.

Oštriji natječaj, ovaj put po europskim pravilima, trebao bi započeti krajem godine, a svaki potrošeni euro, morat će imati svoje pokriće.

preuzeto sa dnevnik.hr