Održana panel rasprava o modelu „najbrži prst“

Fond je u suradnji s Jutarnjim listom danas održao on-line panel raspravu na temu modela prijave za sufinanciranje. Između ostalog, fokus je bio na razmatranju koliko je, i kada, za prijavu za sredstva prikladan model tzv. „najbrži prst.“


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u suradnji s Jutarnjim listom danas održao on-line panel raspravu na temu modela prijave na javne pozive za sufinanciranje. Između ostalog, fokus je bio na razmatranju koliko je, i kada, za prijavu za sredstva prikladan model tzv. „najbrži prst.“

„Unatoč pandemiji i potresu, Fond je prošle godine uspio objaviti čak 21 javni poziv vrijedan 680 milijuna kuna.“ rekao je direktor Fonda Siniša Kukić. „Najveći interes bio je onaj za energetsku obnovu kuća. Međutim, bez obzira na budžet, interes je uvijek višestruko veći. Zbog toga se događa da svi zainteresirani ne ostvare mogućnost sufinanciranja, pa se u javnosti kritizira model i način prijave. Stoga smo u Fondu prvi otvorili dijalog sa širim krugom dionika jer želimo kroz konstruktivnu raspravu doći do konkretnih prijedloga za unaprjeđenje modela prijave.“ pojasnio je Kukić, naglasivši kako im je cilj da model financiranja bude prihvatljiv najširem krugu zainteresirane javnosti te da građani, ali i svi ostali korisnici sredstava imaju povjerenja u Fond kao instituciju. „Jako je puno zadovoljnih korisnika i vjerujemo da ćemo tako i nastaviti u godinama koje slijede, na tragu europskog Zelenog plana i u skladu s našom Klimatsko energetskom strategijom.“ zaključio je.

Maja Rajčić, načelnica Fondovog Sektora za energetsku učinkovitost podsjetila je da Fond ima dva modela za dodjelu sredstava, javne pozive i javne natječaje. Dok se na javni poziv prijavljuju svi koji udovoljavaju uvjetima te se ispravne prijave rangira po vremenu zaprimanja, kod javnih natječaja se boduju tehnički kriteriji, a i sam postupak traje duže. Analizirajući prošlogodišnji poziv za obnovu kuća, uočila je da 27% zahtjeva u startu nije zadovoljilo uvjete poziva Fonda, uglavnom radi neodgovarajućih dokaza legalnosti ili vlasništva. Na taj način se događa da nekvalitetnije prijave na neki način oduzmu mjesto bolje pripremljenima. S druge strane, kod financiranja električnih vozila ukupno je isplaćeno svega 59% odobrenih sredstava. Sa sredstvima koja nisu potrošena moglo se sufinancirati više od 300 vozila, koja na ovaj način nisu ni dobila priliku. Prostor za poboljšanja Rajčić vidi ne samo u optimizaciji procesa i komunikaciji sa svim zainteresiranim dionicima, već i u povećanju dostupnih sredstava za ove programe te u većem angažmanu na edukaciji i pomoći prijaviteljima, na čemu Fond planira i dalje raditi.

S njom se složila i Goranka Tropčić Zekan, projektantica i predsjednica Udruge energetskih certifikatora, koja smatra da bi problem riješila i veća sredstva, ali i uspostavljanje kontinuteta samog programa. Ovaj model prijave vidi kao optimalan jer bi inzistiranje na bodovanju, primjerice, energetskih ušteda u povoljniji položaj stavilo veće kuće, s većim investicijama te bi se na taj način odmah eliminirali građani koji mogu uložiti samo u jednu mjeru te imaju manju kuću. Naglasila je kako su efekti energetske obnove višestruki i treba ih sve uzeti u obzir. Nije riječ samo o uštedi energije, nego i o uštedi zdravstvenom sustavu jer su neučinkovite kuće vrlo često i nezdrave za življenje, ali i o građevinskom sektoru koji planira i kadrove i investicije na temelju ovakvih programa. Dugo čekanje i neizvjesnost oko buduće objave poziva stvaraju nepotreban pritisak i na Fond i na građane, ali i građevinski sektor te rješenje vidi u objavi poziva u fiksnim terminima i to, po mogućnosti,  dvaput godišnje.

S njom se složio i Hrvoje Prpić, poduzetnik i predsjednik udruge Strujni krug, koja za cilj ima promovirati električna vozila i doprinos koji ona imaju za čist zrak, osobito u gradovima. Model javnog poziva smatra boljim od natječaja, u kojem problematičnim smatra subjektivnost prilikom ocjenjivanja. Kao idealan model ipak vidi kontinuirano subvencioniranje, s obzirom da se trenutno električna vozila kupuju isključivo uz poticaje pa na taj način broj vozila na cestama ne određuje tržište, nego Fond. Kako bi se to promijenilo, smatra da bi uz povećavanje ukupnog budžeta bilo prihvatljivo i smanjiti iznos poticaja, te u uvjete financiranja ubaciti i akontaciju za kupnju, radi eliminacije neozbiljnih prijavitelja.

Nadovezujući se na Prpićev istup i pohvalu Fondu za otvorenost u komunikaciji sa javnosti i gradonačelnik Novigrada Anteo Milos je istaknuo dobru suradnju s Fondom na brojnim projektima. Međutim, model ‘najbržeg prsta’ na koji se za neke projekte prijavljuje i gradska uprava nazvao je pravom noćnom morom. Ispričao je kako su u gradu uoči slanja zahtjeva za financiranje po tome modelu morali istestirati koja je najbrža internetska veza, isključiti nepotrebna računala te ne osvježavati stranicu u koju su bili ulogirani, ali ipak nisu stigli na vrijeme predati zahtjev.

Na opasku moderatora panela glavnog urednika gospodarstva Hanza Medije Marka Biočine kako Fond nije jedina državna institucija koja provodi model ‘najbržeg prsta’, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić je potvrdio kako je ‘najbrži prst’ ponekad najprikladnije rješenje. Međutim, radi se na tome da se nađu i druga rješenja i modeli za dodjelu EU sredstava. Jelić se pritom založio za primjenu statističkih regija ili županija u raspodjeli novca iz EU natječaja.

Iznoseći prakse u javnim pozivima za raspodjelu novca iz fondova EU, konzultantica Ana Fresl upozorila je, među ostalim, kako u odabiru najprikladnijeg modela odabira zahtjeva treba voditi računa o vremenu koje je potrebno da bi se pripremio zahtjev za dodjelu sredstava. Količina uloženog vremena u odnosu na konačni uspjeh najvažniji je čimbenik koji korisnici uzimaju u obzir razmatrajući slanje zahtjeva. Smatra kako ne postoji idealan postupak, iako se u pripremi poziva mogu izbjeći mnoge pogreške. No, u konačnici, zaključila je kako bi kontinuitet poziva mogao izbjeći prigovore koji se tiču modela ‘najbržeg prsta’.

Iako se panel odvijao u strogim epidemiološkim uvjetima te je rasprava bila organizirana bez nazočnosti gledatelja, pitanja za sudionike su se mogla postaviti putem pripadajuće e-mail adrese.

Više informacija o događanju može se pronaći na: https://www.jutarnji.hr/video/news/kako-do-novca-iz-eu-fondova-najveca-slabost-mogucnost-da-na-natjecaju-produ-slabije-kvalitetni-projekti-15050930

preuzeto sa fzoeu.hr