Energetski certifikat

osnovne informacije o energetskom certificiranju zgrada

Za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja zaprimljen je 231 projekt

Poziv za dostavu projektnih prijedloga ‘Energetska obnova zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja’ službeno je zatvoren 21. veljače 2017. godine. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu Posredničkog tijela razine 2 (PT2), zaprimio je ukupno 231 projekt čija ukupna vrijednost investicija iznosi oko 800 milijuna kuna, a traženi iznos bespovratnih sredstava oko 402 milijuna kuna. Najveći broj zaprimljenih projekata dolazi iz Primorsko-goranske županije (29), zatim Osječko-baranjske županije (25),  Grada Zagreba (17) i Vukovarsko-srijemske županije (16).

Ministarstvo  graditeljstva i prostornoga uređenja otvorilo je 22. studenog 2016.  godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“. Svrha Poziva je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja koje će kroz integralni pristup rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta. Ovim pozivom osigurano je 152.000.000,00 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju većeg interesa postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000,00 kuna, a najviši 10.000.000,00 kuna.

Na Poziv su se mogle javiti jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove, osnovane od strane jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja u zgradama koje su predmet projekta, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu te javne ustanove ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske kao i javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ako su osnovane od strane jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, i ako su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske.

 
Zagreb, 22. veljače 2017. godine

Samostalna služba za odnose s javnošću i informiranje

preuzeto sa mgipu.hr

Ministar Kuščević za Jutarnji list: “Osigurali smo 30 milijuna eura iz fondova EU i radimo na promjeni direktive EU.”

Na stranicama ministarstva objavljen je intervju ministra Lovre Kuščevića za Jutarnji list.
Donosimo dva zanimljiva pitanja vezana za legalizaciju i energetsku obnovu obiteljskih kuća:

Ide li uskoro natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća koji mnogi čekaju?
Osigurali smo 30 milijuna eura iz fondova EU i radimo na promjeni direktive EU. U razradi su i drugi modeli kako bismo što prije krenuli s ovim projektom. Šteta što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odustao od ovog programa koji su financirali nacionalnim sredstvima, ali ulažemo sve napore da bi se sredstva EU prebacila i u ovaj program.

Što donosi izmjena i dopuna Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama? Je li to nova legalizacija?
Zbog činjenice da velik broj sugrađana nije na vrijeme podnio zahtjev za ozakonjenje, produljujemo rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje do 30. lipnja 2018. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće se moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev, tako da nema govora o ozakonjenju nove bespravne gradnje. Dakle, mogućnost ozakonjenja i dalje će se odnositi samo na nezakonito izgrađene zgrade prema uvjetima iz Zakona iz 2012. godine koji je trenutno na snazi.

Stanari 17.000 stanova nadaju se energetskoj obnovi svojih zgrada

Na objavljeni javni poziv koji je zaključen 31. siječnja pristiglo je 648 projekata , od kojih je njih 616  dobilo od Fondovog Sektora za energetsku učinkovitost, koji je prijaviteljima pomagao u pripremni dokumentacije, Izjavu o spremnosti projektnog prijedloga.

Ukupna sredstva koja će biti zatražena temeljem tih projekata iznose 629 milijuna kuna, a predsjednik Vlade naglasio je da je to i više od cjelokupne alokacije sredstava za financijsko razdoblje 2014.-2020., koja iznosi 70 milijuna eura. „Na taj način smanjit će se trošak potrošnje energije, a smanjit će se i emisija CO2. Potaknut će se građevinski sektor i imat ćemo multiplicirajuće, konkretne i opipljive učinke za naše građane“.

Zgrade koje su aplicirale na javni pozivu za energetsku obnovu obuhvaćaju 1,4 milijuna kvadrata stambene površine i više od 17.000 stanova.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da je realizacija ovog natječaja pokazala način na koji ćemo riješiti problem financiranja projekata iz fondova EU. „Iako je natječaj bio objavljen u iznosu od 152 milijuna kuna, sigurno ćemo, s obzirom na broj pristiglih prijava, značajno povećati ovu alokaciju i, vjerujem, u cijelosti iskoristiti dio koji se odnosi na višestambene zgrade“, izjavila je ministrica Žalac.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević je podsjetio da je neizostavna pogodnost ovog javnog poziva i postotak sufinanciranja od 60%, dok 40% osiguravaju vlasnici višestambene zgrade, što znači da će se u idućih godinu i pol do dvije godine dana investirati više od jedne milijarde kuna. „Svi znamo koliko će to  značiti i za energetsku uštedu koja se ovdje procjenjuje na 68%, koliko će to značiti za razvoj hrvatskoga građevinskog sektora, koliko će se to odraziti na smanjenje emisije CO2, a u konačnici, ne manje bitno, i uljepšati vizure naših gradova, naselja i sela“, zaključio je ministar Kuščević.

Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke – 128, zatim iz Zagreba 80, Splita 30, Osijeka 27, Pule 25, Labina 22, Pakraca 21, Velike Gorice 20, Zadra 14, Siska 12, Čakovca 12, Vinkovaca, Varaždina i Karlovca po 11.

Najveći planirani projekt obnove je zgrada u Velikoj Gorici, a vrijednost investicije je 15,4 milijuna kuna.

Svi prijavljeni projekti u roku od 120 dana će biti evaluirani od strane Fondove posebne službe akreditirane od Europske komisije (Posredničko tijelo razine 2) te će se nakon toga ministar graditeljstva donijeti odluku o prihvaćenosti projekata. Prvi radovi na zgradama kojima će biti odobrena sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj očekuju se u lipnju ove godine.

 

Prezentacija_Rezultati procesa prijave za energetsku obnovu VSZ.PDF 2.34 MB

 

preuzeto sa fzoeu.hr

ELIS Inženjering d.o.o. © 2016